Krenimo s kratkim sastankom tima: što želimo postići ovim krugom čitanja i za koga biramo naslove. Zapišimo tri cilja, primjerice: otkriti nove autore, pokriti različite žanrove i uključiti barem jednu knjigu za razgovor u klubu čitatelja. Time ćemo lakše filtrirati ponudu bez pretrpavanja.
Zatim pregledajmo izvore noviteta i složimo popis kandidata iz više kanala. Kombinirajmo kataloge izdavača, knjižničarske preporuke, najave festivala i uredničke rubrike u medijima. Uz svaki naslov dodajmo osnovne podatke: žanr, opseg, prijevod/izvornik i datum izlaska.
Treći korak je brzo mapiranje trendova: koje se teme i formati ponavljaju na tržištu. Provjerimo raste li broj kratkih romana, hibridnih žanrova, serijala za mlade čitatelje ili grafičkih izdanja. Trendove koristimo kao orijentir, ali ne kao pravilo, jer kvaliteta i interes naše publike ostaju prioritet.
Za suvremene romane danas postavimo kriterije čitljivosti i svježine perspektive. Tražimo jasnu premisu, uvjerljive likove i stil koji odgovara ciljnoj skupini, uz dovoljno prostora za raspravu nakon čitanja. Ako je naslov dio serijala, provjerimo može li se čitati samostalno ili traži prethodne nastavke.
Kod fantastike i svjetova provjerimo dosljednost izgradnje svijeta i tempo radnje. Pregledajmo sinopsis i ulomak: razumijemo li pravila svijeta i motivacije likova bez dodatnih objašnjenja. Posebno označimo naslove koji nude originalne mitologije ili zanimljive varijacije poznatih motiva.
Za povijesni romani pregled uskladimo razinu faktografije i narativne dinamike. Provjerimo razdoblje i mjesto radnje, te ima li naznaka kvalitetnog istraživanja kroz bilješke, popis literature ili napomenu autora. Ako je tema osjetljiva, birajmo uravnotežen pristup i fokus na ljudske priče, bez senzacionalizma.
U biografije i memoari uključimo provjeru pouzdanosti i autorove pozicije. Pogledajmo tko je autor, koji su izvori korišteni i ima li knjiga jasno razgraničene činjenice od osobne interpretacije. Dobro je planirati i popratni naslov iz istog područja za širi kontekst u razgovoru o knjigama.
Za najbolje klasici književnosti odredimo zašto ih ponovno čitamo i u kojem izdanju. Usporedimo prijevode, predgovore i bilješke, te birajmo izdanja koja pomažu suvremenom čitatelju bez preopterećenja. U plan uvrstimo jedan klasik kao sidro uz novije naslove, radi kontrasta i kontinuiteta.
Kad biramo dječje slikovnice izbor, provjerimo dobnu preporuku, kvalitetu ilustracija i ritam čitanja naglas. Obratimo pozornost na tipografiju, trajnost uveza i jasnu emocionalnu poruku bez moraliziranja. Ako je moguće, prelistajmo fizičko izdanje jer dojam papira i boja često mijenja iskustvo.